Može li 20-minutni EMS trening stvarno zamijeniti sat treninga?
Dizanje, skakanje, balansiranje, disanje – može li nekoliko električnih impulsa zaista napraviti sve to za tebe?
Dizanje, skakanje, balansiranje, disanje – može li nekoliko električnih impulsa zaista napraviti sve to za tebe?
EMS trening tvrdi da može. Dvadeset minuta u odijelu koje šalje električne impulse kroz tijelo, kontrahirajući mišiće dok stojiš, čučneš ili se lagano pomičeš. Tvrdnja: isti efekti kao cijeli sat treninga u pola vremena.
Ali može li to stvarno zamijeniti ono što se događa kad ti pokrećeš svoje tijelo – kad mozak, živčani sustav i mišići rade zajedno?
Što EMS zapravo radi
Elektromiostimulacija (EMS) koristi električne impulse da izazove nesvjesne kontrakcije mišića. Tehnologija nije nova – koristi se u fizikalnoj terapiji desetljećima da pomogne ljudima vratiti funkciju mišića nakon ozljeda ili operacija.
U zadnje vrijeme, međutim, reklamira se zdravim ljudima kao “shortcut” za snagu i mršavljenje.
Istraživanja pokazuju da EMS može povećati snagu i mišićnu masu u određenoj mjeri. Na primjer, meta-analiza objavljena u Journal of Strength and Conditioning Research (2021) pokazala je da EMS može stimulirati hipertrofiju i snagu usporedivu s treningom s utezima kod ne-treniranih ili rehabilitirajućih osoba【1】.
Ali postoji kvaka. Efekt uvelike ovisi o intenzitetu, trajanju i učestalosti – i čak i tada, EMS ne nudi istu neuromuskularnu koordinaciju i mehaničko opterećenje kao klasični trening.
Za što je koristan
EMS ipak ima svoju svrhu:
- Rehabilitacija i oporavak – može pomoći očuvanju mišićne mase i neuralne aktivacije tijekom imobilizacije ili nakon ozljede【2】.
- Dodatna stimulacija – može dodati aktivaciju ciljanih mišića kada se kombinira s konvencionalnim treningom, potencijalno pojačavajući snagu【3】.
- Starije ili specijalne populacije – može koristiti onima koji ne podnose velike težine zbog godina, bolesti ili ozljeda【4】.
Dakle, da – EMS može biti alat. Ali nije zamjena za trening.
Što ne može zamijeniti
Zdravi, sposobni ljudi ne trebaju samo mišiće – trebaju integriran neuromuskularni sustav.
Kad dižeš utege, skačeš ili balansiraš, tvoje tijelo uči kako proizvesti, prenijeti i apsorbirati silu. Taj proces uključuje:
- Propriocepciju (svijest o položaju i pokretu tijela)
- Neuroplastičnost (kako mozak uči nove obrasce pokreta)
- Koordinaciju mišića (mišići rade zajedno efikasnije)
- Prilagodbu tetiva, kostiju i fascija (osnaživanje pod stvarnim opterećenjem)
EMS gotovo sve ovo zaobilazi.
Električni impuls ne zahtijeva da mozak uči niti da tijelo stabilizira. Mišići se kontrahiraju, da—ali bez aktivnog sudjelovanja živčanog sustava.
Zato sportaši kojima je bitna brzina, agilnost ili preciznost (poput sprintera, plesača ili gimnastičara) ne bi zamijenili pliometriju ili trening snage EMS-om. Ti pokreti grade više od mišića – razvijaju vezu mozak – tijelo koja je ključ dugoročne izvedbe, koordinacije i prevencije ozljeda..
U stvari, studije pokazuju da dobrovoljne kontrakcije tijekom vježbanja rezultiraju većom neuralnom aktivacijom i koordinacijom motoričkih jedinica nego vanjska stimulacija sama【5】. Drugim riječima, živčani sustav uči bolje kroz stvarni pokret, a ne pasivnu kontrakciju.
Iluzija “prečice”
Privlačnost EMS-a je očita – zvuči efikasno. Ali tvrdnja“20 minuta = 2 sata” nije ništa drugo nego marketing, a ne fizika.
Rad objavljen u Frontiers in Physiology (2019) zaključuje da, iako EMS može povećati bazalni metabolizam i aktivaciju mišića, ukupna potrošnja energije je značajno niža nego kod tradicionalnog treninga s utezima【6】.
Bez opterećenja u stvarnom životu, kardiovaskularni sustav, vezivno tkivo i motorički sustav ostaju nestimulirani. Rezultat? Možda ćeš dobiti tonus mišića, ali ne i kapacitet, otpornost ili atletske sposobnosti ključne za svakodnevni život.
Šira slika
Istina je jasna: nema prečice za ono što stvarni trening daje.
Kad se krećeš – bilo da dižeš, trčiš, balansiraš ili dišeš pod opterećenjem – gradiš puno više od mišića. Trening tvog mozga, živčanog sustava, metaboličke fleksibilnosti i mentalne otpornosti.
Uređaji mogu imitirati kontrakciju.
Ali ne mogu imitirati učenje, prilagodbu niti osjećaj vlastitog tijela dok ga pokrećeš.
Za neke, EMS može biti korisna rehabilitacija ili dodatak. Ali za zdrave ljude, ništa ne može zamijeniti ono što se događa kad se pojaviš, pokreneš i pustiš tijelo da radi ono za što je stvoreno.
Ako bi bilo samo do mišića – mogli bismo se jednostavno „uštekati”i to je to.
Ali ne možemo. I ne bismo trebali.
Reference
- Filipovic, A., Kleinöder, H., Dörmann, U., Mester, J. (2021). Electromyostimulation—A Systematic Review of the Influence of Training Regimens and Stimulation Parameters on Effectiveness in Electromyostimulation Training of Humans. Journal of Strength and Conditioning Research.
- Bax, L., Staes, F., Verhagen, A. (2005). Does neuromuscular electrical stimulation strengthen the quadriceps femoris? A systematic review of randomised controlled trials. Sports Medicine, 35(3):191–212.
- Gondin, J., Cozzone, P. J., Bendahan, D. (2011). Is high-frequency neuromuscular electrical stimulation a suitable tool for muscle performance improvement in healthy subjects? European Journal of Applied Physiology, 111(10):2401–2417.
- Kemmler, W., von Stengel, S., Schwarz, J., Mayhew, J. (2016). Effect of whole-body electromyostimulation on body composition and strength in inactive older men. International Journal of Sports Medicine, 37(8):629–637.
- Adams, V., et al. (2018). Neuromuscular adaptations induced by conventional versus EMS training: evidence for differential motor control involvement. European Journal of Applied Physiology, 118(7):1381–1391.
- Amaro-Gahete, F. J., De-la-O, A., Sanchez-Delgado, G., Jurado-Fasoli, L., Ruiz, J. R. (2019). Whole-body electromyostimulation training: A systematic review. Frontiers in Physiology, 10:573.
