Otkako je svijeta postoje takozvani beauty, odnosno standardi ljepote u koje se pojedinci u većoj ili manjoj mjeri žele uklopiti. Posljednjih 30-ak godina tako smo vidjeli da trendovi ljepote osciliraju od toga da je na cijeni iznimno mršava, manekenska građa tijela, ali i bujne obline. Unatrag pet godina se pak počelo sve više i više pričati o body positivity i prihvaćanju samih sebe onakvih kakvi jesmo – bez obzira na to što nam možda standardi ljepote govore da se ne uklapamo u željene norme.
U toj stalnoj potrazi za prihvaćanjem i formiranjem savršenog izgleda, kojim je današnje društvo uvelike nezdravo opsjednuto, mnogi su, umjesto mijenjanja navika i prihvaćanja ideje da su uravnotežena prehrana, kvalitetan san i redovita tjelovježba najsigurnija receptura za dugovječno tijelo, skloni isprobavati razne ‘IT’ i trendi dijete. Tako se iz sezone u sezonu na listama najpopularnijih fitness programa i dijeta mogu pronaći keto, mjesečeva ili pak japanska dijeta – iako su sve u suštini bazirane ne istom konceptu, a to je kalorijski deficit.
Dakle, kalorijski deficit, odnosno potrošnja većeg broja kalorija od onoga kojeg unesemo u tijelo putem hrane u danu je jedini način da izgubimo kilograme i smršavimo, a u posljednje je vrijeme sve više javnost svjesna opasnosti nekih trendi dijeta koje imaju dugoročno kobne posljedice za zdravlje. Naime, izbacivanje jedne ili više skupina namirnica iz prehrane može kratkoročno dovesti do smanjenja kilograma, ali na duge pruge oštetiti funkcije organa i na molekularnoj razini izazvati probleme s funkcijom našeg organizma.
Zbog toga se sve veći naglasak stavlja na učenje o takozvanom intuitivnom jedenju – odnosno, svojevrsnoj anti-dijeti.
Što je to intuitivno jedenje?
Dok dijete i specijalno kreirani programi prehrane propisuju u kojoj mjeri, što i kada jesti, cijela ideja koja stoji iza intuitivnog hranjenja je ta da možete jesti u količinama koje će nas zasititi – te da naučimo kada i kako doći do te točke i onda svjesno prestati jesti, bez striktnih pravila i restrikcija.
Intuitivna prehrana se tako bazira na pretpostavci da naša tijela prirodno znaju što im je potrebno za održavanje i unaprjeđenje, no treba uzeti u obzir da smo evolucijski ‘programirani’ tako da se reproduciramo u uvjetima ograničene dostupnosti energije – pa nas zato često više privlači hrana jako bogata energijom no ona koja to nije u toj mjeri. Dakle, logično je da nas više privlači kaloričnija, masnija hrana, a ako intuitivno jedemo, nećemo li se njome stalno prejedati? U tome leži kvaka.
Izvor: Nutritionist Resource
Naime, nutricionisti upozoravaju da, iako je intuitivno jedenje dobra antiteza drastičnim dijetama koje štete organizmu, zapravo može biti jednako pogubno. Studije pokazuju da pojedinci koji odjednom odluče intuitivno jesti zapravo nemaju kontrolu niti nad odabirom namirnica koje konzumiraju niti nad količinom pojedene hrane – zapravo, većina će u početku unositi znatan suficit kalorija, a istovremeno će si govoriti da jede zdravo i balansirano jer osjećaju potrebu tijela za, npr., slatkim. Dakle, puko slušanje unutarnjih tjelesnih signala je nedovoljno – jer nas oni često mogu zavarati.
Mane i prednosti intuitivnog jedenja
Prehrana se ne vrti samo oko nutrijenata. Psihološki aspekt prehrane, odnos prema hrani, temelj je zdrave prehrane. Hrana je elementarni dio naših socijalnih života, ima emotivnu komponentu i predstavlja ugodu i utjehu. Promatrajući taj segment, intuitivno jedenje doista jest bolji izbor u odnosu na većinu drugih dijeta koje propisuju restrikciju unosa namirnica i kalorija te stvaraju loš odnos s hranom. Taj loš odnos put je u poremećaje hranjenja od onih poput običnog prejedanja do bulimije ili anoreksije – opasne po život.
Jasno je da je hrana danas pre-dostupna, posebno ona visoko procesuirana i s dodanim šećerima. Takva hrana izaziva određenu dozu „ovisnosti“ (ne one fizičke jer nije znanstveno dokazano već one psihičke) zbog osjećaja privremene ugode i zadovoljstva (razine dopamina). Vjerujem da smo svjesni da je upravo takva hrana razlog porasta pretilosti u svijetu (v. članak Pošast pretilosti). Takva hrana ne pomaže nit kod porasta problematike prejedanja s kojom se bori mnogo više populacije nego li što mislite. Kad sam radila ankete tko ima problema s prejedanjem odgovor je bio zabrinjavajućih 73%. To je statistika s mog Instagram profila, ali nije nezanemariva brojka kad pogledamo uzorak par stotina ljudi koji su glasovali.
Jedan od zaista kvalitetnih alata za uspostavljanje zdravijeg odnosa prema hrani jest Intuitivno jedenje. Izgradnjom takvog odnosa ostvarit ćemo dugoročne održive rezultate. Problem je što na tom duljem putu često dolazi do privremenog nakupljanja viška kilograma. Što smatram zdravim i normalnim procesom učenja o razinama sitosti, količini hrane koja je zaista potrebna tijelu i umu kao i skidanja restrikcija. Kratkoročno problem, dugoročno mir i sloboda.
Ako postavimo pitanje je li intuitivno jedenje nužno i zdraviji način mršavljenja, odgovori znanstvenika koje ćete pronaći dosta variraju, te se može reći kako to ovisi od slučaja do slučaja, no generalno se svi slažu kako intuitivno jedenje nije najefikasniji način prehrane za ljude koji žele izgubiti kilograme.
Kako stvari stoje, mršavljenje po svojoj definiciji znači da raspolažemo s manje energije u odnosu na period kada zadržavamo kilažu. U takvoj situaciji tijelo dominantno traži hranu bogatiju energijom. To je evolucijski pečat na nama i posve je prirodno. U tom trenutku, kada želimo smršaviti pa moramo tu i tamo biti gladni ili si uskratiti prekomjerne količine hrane koju volimo, slušati tijelo može biti jako zahtjevno. Tijelo nam samo govori da je to protuprirodno, protuintuitivno ponašanje te će u konačnici kombinacija cilja mršavljenja i intuitivnog jedenja dovesti do prejedanja. Popustit ćemo pod pritiskom ‘volje tijela’ te posegnuti za vrećicom čipsa dok želimo ostvariti kalorijsku potrošnju – a sve pod izlikom intuitivnog jedenja i parole ‘tijelo mi to traži’.
Takav obrazac ponašanja može biti jednako toksičan kao i onaj koji naučimo ako pratimo stroge dijete na kojima si uskraćujemo puno namirnica. Rezultat u konačnici biva isti, oba dvije opcije završavaju ‘popuštanjem’ i prejedanjem u svemu što je ‘zabranjeno’, što dovodi do stagnacije ili viška na vagi.
Također, još jedan razlog zašto intuitivno jedenje nije najbolji oblik mršavljenja je taj što se proces mršavljenja ne bi trebao provoditi zanemarujući nutritivnu vrijednost prehrane. Zdrava kilaža ne znači i zdravu prehranu. Kvaliteta i kvantiteta prehrane su dvije potpuno odvojene priče. Intuitivno jedenje ne govori nam ništa o tome. A tijelo nažalost nema senzore kvalitete prehrane – već zapravo vrlo često traži da u organizam ubacujemo ne tako zdrave, masne i visokokalorične namirnice.
Zaključak – intuitivna prehrana, da ili ne?
Je li pojedini obrazac prehrane zdraviji od drugoga ovisi prvenstveno o tome što jedemo, o nutritivnoj kvaliteti naše prehrane. Intuitivno jedenje nam ne govori što trebamo jesti. Štoviše, šalje opasnu poruku da nam naša tijela šalju optimalne signale o tome što im treba – što vrlo često zavarava i dovodi u zamku. Nutricionisti se stoga slažu kako je intuitivna prehrana odličan alat za stjecanje zdravijeg odnosa s hranom, ali samo i samo ako je taj odnos temeljen na znanju o nutritivnoj važnosti namirnica. Pogrešno je dakle očekivati da će vaše tijelo samo znati što mu treba i da će donijeti najbolje impulse – upravo suprotno, vi morate naučiti kako očitati te impulse i odabrati ono najbolje za vas.
Kao osoba koja se dugo borila s poremećajem u prehrani znam koliko je velika važnost odluke u traženju stručne pomoći i upravo zato dijelim korisne kontakte, udruge i Instagram profile u nastavku:
- Centar za mentalno stanje mladih
- Dnevna bolnica za poremećaje prehrane “Sv. Ivan” – @h_r.a.n.a
- Udruga za poremećaje hranjenja u Istri “Snaga u meni” – @udruga_snagaumeni
- Centar za poremećaje hranjenja BEA – @centar_bea
- KBC “Sestre Milosrdnice”, Klinika za pedijatriju
- KBC Zagreb, Zavod za personologiju i poremećaje hranjenja
- Institute za psihologiju hranjenja (Institute for psychology of eating) – @eatingpsychology
- Maja Zanko – @psycho_dietitian
- Anđela Jelić – @lifestyle_psychology_
- Mateja Klemenčić Klicper – @fitness_i_napolitanke¬
Izvori:
- Intuitive eating: an emerging approach to eating behavior – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25726186/
- Mindful eating, intuitive eating, and the loss of control over eating – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36334338/
- What Is Healthy Eating? Exploring Profiles of Intuitive Eating and Nutritionally Healthy Eating in College Women – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35081758/
- The Science Behind Intuitive Eating – https://foodinsight.org/the-science-behind-intuitive-eating/