Perimenopauza i menopauza

Published On: 24. rujna 2023.
14,5 min read

Nakon nedavno održanog do sada najposjećenijeg i najuspješnijeg humanitarnog &Body eventa s temom Menopauza: postizanje balansa i punog potencijala, osvrnula bih se na tu temu i ovom blogu. Prije nego krenem htjela bih podijeliti s vama da smo za udrugu Sve za nju sakupili 2000 eura! Ja sam naprosto van sebe od sreće kako &Body zajednica raste i čini dobro sebi i drugima. Hvala apsolutno svakoj osobi koja je dio ove priče. Veselim se novim &Body eventima po povratku u Hrvatsku na proljeće,  i pssst… jedna od novih tema bude neplodnost.

Nego da se vratim na temu. Prvo ću vam onako školski prenijeti informacije o pojmu menopauze a onda ću se osvrnuti na anketu koju sam radila na Instagramu koja me blago šokirala. To je samo pokazatelj da ovo štivo TREBATE pročitati. Isto tako mi žene MORAMO početi razgovarat o ovoj temi jer slušajući niz klijentica u peri, post i menopauzi srce mi se slama jer uvijek čujem iste pridjeve kojima se opisuju i same a i kojima ih opisuje okolina: ružna sam, glupa i zaboravljiva sam, nesposobna sam i ništa ne mogu napravit kako treba, stalno sam umorna, nepodnošljiva sam sebi i drugima, naporna sam… USAMLJENA sam u ovom svemu jer nemam s kim razgovarati, nitko me ne razumije… Mogla bih nastaviti ali vjerujem da ste se mnoge pronašle u ovim rečenicama. Upravo zato trebamo komunicirati jer NISTE SAME!

Ajmo zaroniti u materiju!

 

Perimenopauza i menopauza: Sve što ste ikada htjeli znati, a niste se usudili pitati

Iako živimo u 21. stoljeću te često mislimo kako smo nadišli mnoge predrasude i tabu teme riješili njihove kontroverznosti, (pre)često se imamo priliku iznenaditi kako zapravo to uopće nije tako. Tako se i dalje o specifično ženskim ‘problemima’ i stanjima u javnosti priča rijetko ili pak sa zadrškom, a zdravlje žena kao da je i dalje u puno slučajeva obavijeno velom misterioznosti i tajni. Kao neko klupko tema o kojima svi nešto misle, ali nitko o njima otvoreno ne govori.

Osim menstruacije, koja je općenito i dalje prihvaćena kao tema o kojoj se u širem društvu ne priča često ni iskreno, još jedna ženska tema tog tipa, a koja je nepotrebno i štetno stigmatizirana je menopauza. Taj pojam mnogi asociraju uz neki simboličan kraj, kraj plodnosti, kraj ženstvenosti, kao dokaz starenja i protoka vremena, kao prvi ‘čavao u lijesu’ ženskog života – a to uopće ne treba biti niti je tako.

Menopauza je biološka činjenica koju niti jedna žena ne može izbjeći i kao takvu bi ju trebali prihvatiti i učiti o njoj te je se kao životne faze ne sramiti. Kako se životni vijek produžuje, pa ljudi žive 80, 90 ili čak 100 godina, zapravo se može dogoditi da žena provede više od strećine života u menopauzi – pa bi zaista bilo dobro da zna i ponešto o njoj, a ne da se samo suočava sa simptomima kako zna i umije, bez pomoći i razumijevanja okoline. Dakle, u nastavku otklonite svoje i tuđe predrasude, nepoznanice i na brojna nagađanja nađite odgovore.

Što je točno menopauza i kako se manifestira?

Medicinski gledano, menopauza predstavlja kraj fizioloških menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne dobi žene. Smatra se da prosječna žena u tom razdoblju provede najmanje jednu trećinu životna, a najnoviji demografski pokazatelji ukazuju da se više od 45% žena u Hrvatskoj nalazi u pre ili postmenopauzi. Dakle, radi seo posljedici pada funkcije jajnika, a time i proizvodnje glavnih spolnih hormona žene – estrogena i progesterona.

Menopauza u užem ginekološkom smislu označava posljednju menstruaciju u životu žene te je neizbježan dio prirodnog biološkog procesa starenja ženske osobe. Ono što se događa na fiziološkoj razini je sljedeće: jajnici žena sadrže u svom površinskom dijelu ili kori folikule, tj. vrećaste tvorbe ispunjene tekućinom u kojima se nalaze jajne stanice. Svaki mjesec 3-10 jajnih stanica počinje rasti, ali većinom samo jedna od njih potpuno sazrije te ovulacijom biva izbačena u jajovod.

U isto vrijeme, folikuli za vrijeme sazrijevanja svakog mjeseca u cirkulaciju otpuštaju hormone odgovorne za odvijanje menstrualnog ciklusa žene. Dok se u muškom spolnom sustavu novi spermiji stvaraju periodično do kasne životne dobi, što je jasan dokaz da žene i muškarci biološki posve različito stare, žena svoje folikule stalno troši. Smanjenjem broja folikula opada i funkcija jajnika – dok ne dođe do menopauze, kada funkcija jajnika prestaje.

Statistike govore da će prosječna žena u svom životu imati oko 30 do 400 menstruacijskih ciklusa te da će ovulirati 400 zrelih jajnih stanica, a da će u tom procesu njihova sazrijevanja potrošiti oko 15 do 20 tisuća folikula. Poslije 40. godine života folikula je sve manje, a nepravilnih menstruacijskih ciklusa sve više. Kada se rezerva folikula (odnosno jajnih stanica) potroši, žena ulazi u menopauzu. Time prestaju menstruacijski ciklusi, a s njima i produkcija hormona, što dovodi do brojnih kliničkih simptoma – koji za mnoge mogu biti vrlo neugodni. Zbog slabe pokrivenosti ove teme u medijima te njezine stigmatizacije, žene o svojim problemima u menopauzi ne razgovaraju – zbog čega problem postaje sve veći i sve zahtjevniji za rješavanje.

Od medicinskih problema koji se pojavljuju u ovom periodu života najizraženiji su oni koji se odnose na urušavanje kvalitete tkiva u tjelu koja su ovisna o pravilnoj funkciji hormona, odnosno pretežito estrogena. Tu se u prvom redu radi o problemima s funkcijama mozga, kože i sluznica, urogenitalnog sustava, kosti i krvnih žila. Ove promjene i disbalansi u organizmu značajno mogu poremetiti kvalitetu života žene, a što je daleko važnije, povećavaju rizik za nastanak kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i senilne demencije.

Klimakterij – perimenopauza, menopauza i postmenopauza

Sigurno ste već ranije čuli za termin ‘klimakterij’ te ga u potpunosti izjednačili s menopauzom – no on zapravo pokriva puno duže razdoblje. To je razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze.

U prosjeku žene u Hrvatskoj danas stupaju u menopauzu s 51,2 godine, a zanimljivo je da je dob stupanja u menopauzu uvelike genetski predodređeno te nimalo ne ovisi o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije, socioekonomskom stanju, rasi, edukaciji, visini, težini, kao ni dobi u kojoj je žena dobila prvu menstruaciju. Ipak, medicinska istražiivanja pokazuju da je kod žena koje puše uočeno da im menopauza nastupa 2 godine ranije u odnosu na žene koje ne puše.

Kod samog postavljanja dijganoze menopauze, nužno je da prođe 12 mjeseci amenoreje, odnosno potpunog izostanka menstruacije. Prijevremena menopauza nastupa prije 40. godine života te postaje sve češća pojava među ženama. Ako menopauza pak nastupi nakon 55. godine, ona se naziva kasna menopauza (menopausis tarda). Rana menopauza predstavlja menopauzu koja nastupa između 40. i 45. godine života.

  • Perimenopauza i postmenopauza:

Iako i dalje u glavama mnogih menopauza nastupa tek iza 45. godine života, činjenica je da simptomi perimenopauze kod mnogih žena počnu biti izraženi već i u tridesetima. Perimenopauza je tako prijelazno ili tranzicijsko razdoblje prema menopauzi, a koje nastupa već desetak godina prije posljednje menstruacije, kada počinje i opadati reprodukcijska sposobnost žene. Žene tada teže ostaju trudne, a učestalost spontanih pobačaja raste. Do značajnih hormonalnih promjena dolazi otprilike 8 godina prije menopauze, a kod većine 4-6 godina prije menstruacijski ciklusi postaju nepravilni s brojnim kliničkim znakovima. Perimenopauza je tako višegodišnje razdoblje koje je obilježeno poremećajima ciklusa, neurednim i neredovitim krvarenjima, kao i vazomotornim tegobama.

S druge pak strane, postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon posljednje menstruacije u životu žene, odnosno menopauze. Dijeli se na ranu (prije 70. godine) i kasnu (nakon 70. godine) postmenopauzu. Kasna menopauza naziva se još i senij.

Ono što je ključno naglasiti je to da žene uslijed sve stresnijeg života i promjena u kvaliteti življenja ulaze u perimenopauzu ranije te u njoj ostaju duže, a na svom prirodnom putu do menopauze se seuočavaju s brojnim zdravstvenim problemima. Od vaginalne suhoće te pada seksualnog nagona, preko teških začeća i neplodnosti, pa sve do kognitivne disfunkcije, emocionalne neuravnoteženosti i problema s pamćenjem – perimenopauza je razdoblje o kojem se najmanje govori, a može potrajati i do 10 godina te uvelike opteretiti život žene ako ona sama ne zna što joj se i zašto događa.

Simptomi perimenopauze i menopauze

Svi smo čuli za takozvane ‘valunge’ u menopauzi, osjećaj nemoći i iziritiranosti, kao i probleme u seksu koji se mogu pojaviti u ovom periodu ženina života – no znate li točno koji su sve to simptomi menopauze i što oni znače?

Jednostavno je, promjene na razini hormona najranije se reflektiraju na menstruacijskom ciklusu. 3-5 godina prije menopauze gotovo 70% žena ima poremećaje u ciklusu koje se očituju kao izrazito česti ili rijetki ciklusi, jako obilna krvarenja, kao i učestali izostanci ovulacije. Neuredna krvarenja iz maternice u perimenopauzi najčešće su disfunkcijska krvarenja, odnosno ona uzrokovana izostankom ovulacije.

Zanimljivo je da je prvi simptom perimenopauze te kasnijeg ulaska u menopauzu jednostavno – umor. Tako se neke žene već u tridesetima počnu osjećati umorno, iscrpljeno i bezvoljno, a ne znaju što se iza toga krije. Riječ je o poremećajima u hormonima, odnosno manjku estrogena, koji dovodi do letargije i stalnog umora. Umor je tako kao simptom prisutan kod čak 90 posto žena, a psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva te poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva.

Vazomotorne tegobe (tzv. valunzi u osjećaju vrućine i hladnoće) se pojavljuju u 20 do 30% premenopauzalnih žena, te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi. Ovaj simptom postao je s vremenom praktički sinonim za menopauzu. Valunzi nastaju zbog abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalalmusu, zbog koje dolazi do prvotnog napadaja vrućine kao posljedice perifernog širenja krvnih žila. Val vrućine završava znojenjem i s vremenom padom temperature. Napadaji su češći noću, za vrijeme sna i u toplim krajevima. Potrebno je vrijeme da se hipotalamus ‘nauči’ na novo stanje obilježeno smanjenjem koncentracije estrogena kako bi navedene tegobe prošle.

Drugi česti simptomi smanjenja razine estrogena u tijelu su i promjene na kosi i koži, suhoća vagine, smanjenje libida i pad kognitivnih funkcija. Većinu žena ovdje najviše muče promjene na polju seksualnosti. Zbog izrazitog stanjenja sluznice javljaju se tegobe u vidu suhoće, svrbeža i žarenja rodnice, vaginalni iscjetci postaju česti, a seks neugodan. Sve to dovodi i do smanjenja seksualne želje što mnoge žene u ovom periodu života osobito muči te negativno utječe na njihove veze.

Također, kosa i koža postaju tanje i slabije, sklone lomljenju i perutanju, a s godinama opada i kognitivna funkcija. Žene u menopauzi nerijetko se žale na pad koncentracije i slabije pamćenje, a svemu tome kriv je manjak estrogena te disbalans hormona u tijelu.

Simptomi koji se javljaju u postmenopauzi

I dok se o svim ovim prethodno  navedenim simptomima priča te se za njih većinom zna, mnogi nisu svjesni da postoje i kasne posljedice nedostatka estrogena, a koje započinju već u perimenopazi te mogu izazvati veće zdravstvene probleme u kasnijoj dobi. Posebno se ovdje radi o pojavi kardiovaskularnih bolesti kod žena, a koje se nakon preslaka 50 godina kod žena očituju u tome što se naglo pojavljuju. Prije 50. godine, smrtnost kod žena od kardiovaskularnih bolesti znatno je manja od one kod muškaraca, no nakon 50. godine, kardiovaskularne bolesti postaju uzročnikom smrti čak 50 posto ženske populacije.

Još jedna bolest koja pogađa mnoge žene u postmenopauzi je i osteoporoza, odnosno smanjenje gustoće kostiju. Uzrokovana je pojačanom razgradnjom kosti zbog manjka estrogena. Ona je uz kardiovaskularne bolesti najozbiljnija posljedica menopauze jer duboko narušava zdravlje i dovodi do staračke nemoći. Osteoporozu još nazivamo i ‘tihom bolešću’ jer nema jasno vidljivoih znakova dok ne nastupe prvi lomovi. Lomovi nastaju najčešće kao posljedica pada, ali nerijetko kost postaje tako krhka da su lomovi česti i bez očitoga uzroka. Osteoporoza je povezana i s gubitkom zubi, jer dolazi do atrofije koštane alveole zuba.

Zbog svega prethodno navedenog je iznimno bitno govoriti i podučavati ne samo žene o menopauzi i njezinim posljedicama za tijelo, već i cijelu okolinu. Možda mislite da je menopauza još daleko od vas, da imate godine ‘lufta’ te da vas se ove teme ne tiču – no ticat će vas se kad tad. Bilo da se radi o vama samima, vašoj majci, prijateljici , kolegici, šefici, supruzi ili sestri – menopauza je neizbježna faza života žene, a koja donosi svoje izazove na koje će ženama biti lakše odgovoriti ako imaju podršku i razumijevanje okoline.

Problem ‘podmetanja pod tepih’, tj. neznanja

Kao što je rečeno, menopauza se kao tema često stigmatizira te se uz nju vežu negativne predrasude, a jedan od najsigurnijih načina da se te predrasude unište te pitanja vezana uz ponašanje i boljke žena u menopauzi demistificiraju je taj da se opća populacija educira. Porazno je da žene same nemaju prevelik interes za istraživanjem ove teme te se tako nađu u periodu perimenopauze nespremne i ‘iznenađene’ prvim simptomima – dok su se za njih mogle pripremiti godinama ranije.

Iako ne postoje neke velike opsežne studije na nacionalnoj razini o tome koliko su žene ‘pismene’ kada je riječ o menopauzi, već je i mala anketa na mom Instagram profilu pokazala zabrinjavajuće trendove nepoznavanja ove tematike. Tako je 98 posto mojih pratiteljica reklo kako nije u postmenopauzi, što ne čudi jer ih je 71 posto u dobi do 25 do 45 godina, te da ih čak 99 posto zanima ova tema – no isti postotak njih priznao je i da o menopauzi zna premalo!

Na moguće simptome menopauze, a navedeno je njih čak 27, 90 posto žena je reklo da ima iskustva s nekima od navedenih simptoma. I tu dolazimo do problema – jer su iste te žene u skoro 50 posto odgovora rekle kako ne znaju kako si pomoći u rješavanju tih problema osim uzimanjem hormonalne terapije. Također, čak 40 posto žena koje je odgovorilo na poll nije znalo ni čulo za perimenopauzu – što je alarmantno, jer se možda u njoj nalaze, a da toga nisu niti svjesne.

Zbog svega navedenog je iznimno važno educirati se i kontinuirano pratiti promjene u svom tijelu i raspoloženju kako bismo znali objasniti i sebi i okolini što nam se događa i zašto se osjećamo tako kako se osjećamo. Također, ključ prevencije i suzbijanja negativnih simptoma menopauze je uopće u njihovom poznavanju te tretiranju na adekvatan način.

‘Liječenje’ simptoma menopauze

Ovdje se nečemo baviti pitanjima hormonske terapije – tu temu prepuštamo liječnicima. Ono što nas zanima je to kako ublažiti simptome menopauze na prirodan način, bez uzimanja lijekova.

  • Sojini izoflavoni – Ekstrakt soje te ulje noćurka sadrže fitoestrogene koji su po strukturi i učinku slični estrogenu. Mogu poslužiti kao pomoć kod ublaživanja vazomotornih simptoma, vaginalne suhoće i u regulaciji kolesterola u krvi.
  • Vježbanje – Vježbanjem se smanjuje razina stresa i osjećaja uznemirenosti koji su u menopauzi jako izraženi. Prilikom vježbanja luči se hormon irsin koji je važan za redovnu obnovu koštanih stanica, a time se smanjuje mogućnost razvoja osteoporoze.
  • Prestanite pušiti i ograničite konzumaciju alkohola – Što prije u životu prestanete pušiti i piti alkohol, to bolje. Dokazano je da izloženost cigaretama pogoršava simptome menopauze, a prekomjerna konzumacija alkohola tijekom menopauze posebno loše utječe na kognitivnu funkciju te ju dugoročno smanjuje. Uz to smo već i prije naveli da menopauza nastupa ranije kod žena koje puše no kod onih koje ne pušte, što je jasan znak da pušenje biološki postaruje tijelo.

Želite li još savjeta te stručno vodstvo kako preokrenuti svoj život i iskoristiti njegov puni potencijal, neovisno o tome koliko godina imate i jeste li se već suočili sa simptomima menopauze, obratite mi se za individualno savjetovanje ili se pretplatite na moj program &Body by Andrea Solomun koji će vam pomoći da kroz 12 tjedana postanete bolja i zdravija verzija samih sebe.

Izvori:

2024-01-06T06:20:15+01:00

Podijelite ovaj članak, izaberite platformu!

Title

Go to Top