Menu
  • 08.01.2022

    Balans odmora i aktivnosti

    Kao i većina profesionalnih plesača, sportaša, trenera… dugo nisam shvaćala važnost odmora. Pretreniranost je bila moja svakodnevica ...


    Kao i većina profesionalnih plesača, sportaša, trenera… dugo nisam shvaćala važnost odmora. Pretreniranost je bila moja svakodnevica i ne samo da sam to prakticirala, bila sam jako ponosna što mogu bez stanke plesati svakodnevno i do 12 sati, i to – za razliku od ostalih – bez ozljeda, spavajući samo 6 sati na dan. Osjećala sam se kao neki nadčovjek koji ima supermoći i može više i bolje od drugih. Mhm… NE! Danas znam bolje jer poznajem znanstvenu pozadinu važnosti odmora u odnosu na treninge, metaboličke procese koji se odvijaju te mi je jasno čemu služi odmor. Mogu samo reći da sam imala sreće što sam genetski predispozicionirana za fizičku aktivnost više od prosječne osobe te da sam na vrijeme prestala s ovako nevjerojatno smiješnim pristupom treninzima i zdravlju. Imala sam više sreće nego pameti i znanja. Sad kad sam podijelila svoje iskustvo lošeg i neozbiljnog pristupa treninzima, podijelila bih također pametniji i zdraviji pristup, što je, vjerujem, optimalan savjet u odnosu na želju svih nas da se ne ozlijedimo te da kvalitetno živimo što dulje. Prvo i osnovno, valja napomenuti da je svaki trening stres za tijelo. Trening može biti pozitivan stres i negativan stres. To ovisi o intenzitetu, ciljevima te, svakako, o odmoru neposredno nakon tog stresa. Ako se prakticira u disbalansu u odnosu na vrijeme odmora, trening nije pametan (kako ja to kažem), odnosno bez odmora gubimo jedan važan segment treninga: neizostavno vrijeme organizma da odradi sve one stvari koje su mu potrebne za performans i egzistenciju. Organizam radi neovisno o tome što vi možda trenutačno ne radite ništa. Metabolizam u vrijeme odmora usvaja znanja, procesira informacije, regenerira ozlijeđeno i stresirano tkivo (treningom radimo mikroozljede koje rezultiraju rastom muskulature ili hipertrofijom), vraća u funkciju imunosni sustav, koji oslabljeno radi u slučaju stresa, te se na kraju resetira kako bi bio spreman za novi dan. Taj reset je potreban kako bismo se nosili s pozitivnim stresom kojim izgrađujemo otpornost tijela i uma s ciljem dugovječnosti i zdravlja. Zato odmor. Ako razumijete prethodno navedene razloge odmaranja, shvatit ćete da su treniranje (ili kretanje općenito) i odmor u simbiotskom odnosu, a disbalans između njih dovodi do bolesti organizma na mnogo razina. Neke su vidljive i opipljive u obliku ozljeda, a neke nisu, nego se javljaju nakon niza godina kao unutarnje bolesti kojima često ne znamo uzrok ne shvaćajući da je baš povećan stres bez adekvatnog odmora akumulacijom tijekom godina doveo do bolesti. Sad kad smo objasnili zašto se odmarati, nastavila bih time da postoji aktivan i pasivan odmor. Pasivan odmor preporučujem svima koji imaju ozljedu i/ili osjećaju bilo kakvu bol. Ako je došlo do takozvanog burnouta zbog prevelikog mentalnog i fizičkog stresa, opcija je zaista samo potpuni odmor. Svima ostalima prije bih predložila aktivan odmor jer dokazano pomaže na mnogo načina vašem metabolizmu da se oporavi. Pasivno sjedenje i ležanje tijekom osmosatnog bindžanja serije „Stranger things” na Netflixu uz povremeno dizanje po hranu i odlazak do zahoda – nije opcija. Time si više štetite nego što možete zamisliti jer zaustavljate protočnost svega što ste sakupili treninzima i općenitim stresom unutar tijela prethodnih dana. Znam reći da si „začepite” tijelo i čudite se kad je sljedeći dan kruto i nesposobno za bilo kakvo kretanje. Da ne spominjem kako često čujemo da se netko – ukočio na dan odmora. Zaista je bolja opcija bilo kakvo lagano i nježno kretanje. Aktivan odmor, kao i odabir „aktivnosti” ovisi o tome koliko ste inače aktivni. Naime, ja treniram 5-6 puta u tjednu, 60-90 minuta na dan. Moj program sastoji se od treninga snage, kardio-treninga, treninga otpornosti i fine motorike, pliometrije… Mnogo toga je na paleti, pa za mene aktivan odmor predstavlja nešto što prosječnoj osobi predstavlja zahtjevniji trening i samim time veći stres. Zato je važno shvatiti da nismo svi isti te da tijelu treba pristupiti s razumijevanjem – ne oponašati način na koji se netko drugi odmara, već sagledati cijelu paletu tjednih i mjesečnih aktivnosti koje su uklopljene u vaš svakodnevni život i zatim individualno procijeniti što je aktivan odmor ZA VAS. Kako većina čitatelja nije aktivna na način kao ja, predlažem vam za aktivan odmor sljedeće aktivnosti: hodanje, šetnju u prirodi, vježbe mobilnosti, plivanje, thai chi, jogu, lagani kardio u zoni 2, istezanje, miofascijalno otpuštanje (rolanje na roleru), rolanje, vožnju biciklom… Na dane odmora svakako vodite brigu o tome da se kvalitetno hranite jer ne želite natrpati tijelo koje treba prostora za oporavak, nego baš suprotno, omogućiti mu da se oporavi uz odgovarajuću pažnju i unos namirnica koje će poduprijeti brži i kvalitetniji oporavak. Kako prepoznati da trebate dan odmora? Znakovi mogu biti mnogi, a evo nekoliko primjera: bolovi u mišićima, zglobovima ili kostima, opća iscrpljenost i slabost, težina u tijelu, loše spavanje, promjene u raspoloženju i emotivnom stanju, smanjene sposobnosti tijekom treninga koji inače radite… Zaključujem time da je odmor važan jer daje tijelu vremena da se oporavi, umanjuje kroničan umor cijelog metabolizma, smanjuje opasnost od ozljeda, općenito povećava sposobnosti performansa, poboljšava kvalitetu sna i daje vam vremena za vas same, što je iznimno važno za sveukupno mentalno i fizičko zdravlje. Autorica: Andrea Solomun
    Andrea Solomun
    Postanite instruktor Uključite se
    ;